Hrvatsko tr\u017ei\u0161te rada u 2025. godini suo\u010deno je s izra\u017eenim izazovima: iako se broj stranih radnika pove\u0107ava, nova regulativa ote\u017eava njihovo zapo\u0161ljavanje, dok velik broj doma\u0107ih radno sposobnih gra\u0111ana ostaje izvan tr\u017ei\u0161ta rada.<\/p>\n\n\n\n
Ova situacija posebno poga\u0111a turisti\u010dki i ugostiteljski sektor, koji se oslanja na sezonske poslove i brzu mobilizaciju radne snage.<\/p>\n\n\n\n
Stanje na tr\u017ei\u0161tu rada u Hrvatskoj<\/p>\n\n\n\n
Hrvatsko tr\u017ei\u0161te rada suo\u010deno je s paradoksalnom situacijom: dok poslodavci sve te\u017ee pronalaze radnike, gotovo pola milijuna radno sposobnih gra\u0111ana uop\u0107e ne tra\u017ei posao<\/strong>. Prema podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku, u 2024. godini bilo je 1,517 milijuna neaktivnih osoba, \u0161to gotovo izjedna\u010dava broj zaposlenih, kojih je bilo 1,684 milijuna.<\/p>\n\n\n\n Po\u010detak sezone i izazovi poslodavaca<\/p>\n\n\n\n Turisti\u010dka i ugostiteljska sezona u Hrvatskoj oslanja se na veliki broj sezonskih radnika, uklju\u010duju\u0107i i strane radnike. Me\u0111utim, nova regulativa<\/strong> koja je stupila na snagu po\u010detkom godine dodatno komplicira situaciju. Zakon o strancima propisuje da pravne osobe, da bi zaposlile stranog radnika, moraju dokazati mjese\u010dni promet od 10.000 eura u posljednjih \u0161est mjeseci. Rast broja stranih radnika<\/p>\n\n\n\n Usprkos regulatornim izazovima, broj stranih radnika u Hrvatskoj i dalje raste<\/strong>. U prva tri mjeseca 2025. godine izdano je ukupno 53.662 dozvola za boravak i rad<\/strong>, \u0161to je pove\u0107anje od tri posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Najvi\u0161e dozvola izdano je u sektorima gra\u0111evine (17.343) te turizma i ugostiteljstva (15.870). Zakonodavni okvir i o\u010dekivane promjene<\/p>\n\n\n\n Novi zakon o strancima<\/strong> propisuje dodatne obveze za poslodavce \u2013 od dokazivanja adekvatnog smje\u0161taja za strane radnike, jamstvenih iznosa u slu\u010daju odustajanja od zapo\u0161ljavanja, do obveze povrata radnika u mati\u010dnu zemlju o tro\u0161ku poslodavca. Tako\u0111er, radnicima je skra\u0107en rok za prijavu prestanka radnog odnosa s 15 na 5 dana. Preporuke za poslodavce<\/p>\n\n\n\n U trenutnoj situaciji, poslodavcima se preporu\u010duje da:<\/p>\n\n\n\n
Poseban izazov predstavlja \u010dinjenica da se me\u0111u neaktivnim osobama nalazi i vi\u0161e od 500.000 gra\u0111ana u dobi od 20 do 64 godine. Razlozi su brojni \u2013 od prijevremenog umirovljenja, zdravstvenih pote\u0161ko\u0107a, do nedostatka povjerenja u hrvatsko tr\u017ei\u0161te rada i uvjerenja da ne postoji odgovaraju\u0107e radno mjesto.<\/p>\n\n\n\n
Za mnoge sezonske tvrtke, koje ostvaruju prihode isklju\u010divo u sezoni, taj je uvjet te\u0161ko ispunjiv. Iako zakon predvi\u0111a iznimku za fizi\u010dke osobe koje moraju ostvariti promet od 15.000 eura u prethodnoj sezoni, mnogi poduzetnici u turizmu i ugostiteljstvu upozoravaju da su ovakve odredbe administrativno neprovedive i prijete otkazivanjem rezervacija zbog nedostatka radne snage.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u stranim radnicima najvi\u0161e ih dolazi iz Nepala (12.078), BiH (9.389) i Filipina (5.946), dok se o\u010dekuje i porast dolazaka iz Srbije i Sjeverne Makedonije s po\u010detkom ljetne sezone.<\/p>\n\n\n\n
Uz stro\u017ee kontrole i crnu listu poslodavaca koji ne po\u0161tuju zakon, cilj Ministarstva rada je osigurati pravedan i transparentan sustav zapo\u0161ljavanja te poticati zapo\u0161ljavanje doma\u0107e radne snage.<\/p>\n\n\n\n