Kupnja i naslje\u0111ivanje nekretnina me\u0111u naj\u010de\u0161\u0107im su na\u010dinima stjecanja imovine u Hrvatskoj. Pritom se nekretninama, prema Zakonu o porezu na promet nekretnina, smatraju gra\u0111evine i zemlji\u0161ta (poljoprivredna, gra\u0111evinska), ali ne i novoizgra\u0111ene nekretnine koje se oporezuju prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost. Porezna obveza nastaje u trenutku pravomo\u0107nosti sudske odluke kao i zaklju\u010divanjem ugovora \u010diji je predmet stjecanje nekretnine. Nastanak porezne obveze treba prijaviti ispostavi Porezne uprave na podru\u010dju gdje se nalazi nekretnina u roku od 30 dana od dana njezina nastanka. Osnovica na koju se obra\u010dunava porez po stopi od 4% je tr\u017ei\u0161na vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, kada je rije\u010d o naslje\u0111ivanju, \u010desto postoji pogre\u0161no uvjerenje da se na svaku naslije\u0111enu nekretninu automatski pla\u0107a porez. U praksi to nije slu\u010daj.<\/p>\n\n\n\n
Porezni tretman naslje\u0111ivanja ovisi o vrsti imovine, odnosu izme\u0111u ostavitelja i nasljednika, na\u010dinu stjecanja te posebnim okolnostima svakog pojedinog slu\u010daja. Upravo zato va\u017eno je razumjeti kada nastaje porezna obveza, tko ostvaruje zakonska oslobo\u0111enja i koje su administrativne obveze prema Poreznoj upravi.<\/p>\n\n\n\n
Porezni obveznici<\/a> mogu biti doma\u0107e i strane fizi\u010dke ili pravne osobe koje u Republici Hrvatskoj stje\u010du nekretninu naslje\u0111ivanjem, darovanjem ili drugim na\u010dinom stjecanja na koje se pla\u0107a porez na nasljedstva i darove.<\/p>\n\n\n\n To zna\u010di da \u010dinjenica da je nasljednik strani dr\u017eavljanin ili porezni rezident druge dr\u017eave sama po sebi ne isklju\u010duje porezne obveze u Hrvatskoj ako se nekretnina nalazi na podru\u010dju Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n Porezna oslobo\u0111enja pri naslje\u0111ivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade primjenjuju se kada se stjecanje \u010dini:<\/p>\n\n\n\n \u2705 Bra\u010dni drug, izvanbra\u010dni drug, formalni i neformalni \u017eivotni partner, potomci i preci koji \u010dine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s umrlim ili darovateljem oslobo\u0111eni su pla\u0107anja poreza pri naslje\u0111ivanju nekretnina.<\/p>\n\n\n\n \u2705 Biv\u0161i bra\u010dni drugovi, biv\u0161i izvanbra\u010dni drugovi te biv\u0161i formalni i neformalni \u017eivotni partneri kada ure\u0111uju svoje imovinske odnose.<\/p>\n\n\n\n \u2705 Pravne i fizi\u010dke osobe kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave daruje, odnosno daje nekretnine Va\u017eno je naglasiti da se svaka situacija procjenjuje zasebno, zbog \u010dega je prije prijenosa vlasni\u0161tva preporu\u010dljivo provjeriti primjenjuju li se uvjeti za porezno oslobo\u0111enje.<\/p>\n\n\n\n Osim nekretnina, predmet naslje\u0111ivanja mogu biti i razli\u010diti oblici financijske imovine poput novca na ra\u010dunima, nov\u010dane tra\u017ebine, vrijednosni papiri ali i pokretnine. Porez na nasljedstva i darove obra\u010dunava se po stopi od 4 % na gotov novac, nov\u010dane tra\u017ebine, vrijednosne papire te pokretnine \u010dija pojedina\u010dna tr\u017ei\u0161na vrijednost na dan nastanka porezne obveze prelazi 6.700,00 eura. Porezna osnovica utvr\u0111uje se nakon umanjenja za dugove i tro\u0161kove koji se odnose na imovinu koja podlije\u017ee oporezivanju.<\/p>\n\n\n\n Iako se \u010desto smatra da je postupak prijenosa takve imovine jednostavan nakon pravomo\u0107nosti rje\u0161enja o naslje\u0111ivanju, u praksi je potrebno provjeriti postoje li porezne ili administrativne obveze koje ovise o vrsti imovine, na\u010dinu njezina evidentiranja i dr\u017eavi u kojoj se nalazi.<\/p>\n\n\n\n Porezna oslobo\u0111enja pri naslje\u0111ivanju i darovanju gotovine, nov\u010dane tra\u017ebine, vrijednosnog papira i pokretnine:<\/strong>\u200b<\/strong><\/p>\n\n\n\n Porez se ne pla\u0107a<\/strong> ako se na naslije\u0111eni ili darovani gotov novac, tra\u017ebine, vrijednosnice ili pokretnine ve\u0107 pla\u0107a neki drugi porez prema posebnom propisu<\/strong> \u2014 npr. ako se dobitak od otu\u0111enja vrijednosnih papira oporezuje kao dohodak od kapitala prema Zakonu o porezu na dohodak.<\/p>\n\n\n\n Napomena:<\/strong> Izvanbra\u010dni partner ne nalazi se izrijekom u popisu oslobo\u0111enih osoba u \u010dl. 9. Zakona o lokalnim porezima, \u0161to u praksi mo\u017ee biti sporni slu\u010daj koji zahtijeva konzultaciju s Poreznom upravom ili poreznim savjetnikom.<\/p>\n\n\n\n Prilikom naslje\u0111ivanja financijske imovine preporu\u010dljivo je utvrditi nekoliko klju\u010dnih \u010dinjenica prije samog prijenosa vlasni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n Prije svega potrebno je utvrditi o kojoj se vrsti imovine radi. Porezni tretman mo\u017ee se razlikovati ovisno o tome naslje\u0111uju li se vrijednosni papiri, nov\u010dana sredstva, udjeli u investicijskim fondovima ili poslovni udjeli.<\/p>\n\n\n\n Jednako je va\u017eno provjeriti gdje je financijska imovina registrirana ili se vodi. Ako se nalazi izvan Republike Hrvatske ili je povezana s inozemnim financijskim institucijama, mogu se primjenjivati dodatna pravila i administrativni postupci.<\/p>\n\n\n\n Kod me\u0111unarodnih slu\u010dajeva preporu\u010dljivo je provjeriti postoji li obveza prijave ili oporezivanja u drugoj dr\u017eavi te primjenjuju li se me\u0111unarodni ugovori kojima se izbjegava dvostruko oporezivanje.<\/p>\n\n\n\n Sve je vi\u0161e slu\u010dajeva u kojima nasljednici \u017eive u inozemstvu ili se financijska imovina nalazi kod stranih banaka, brokerskih ku\u0107a ili investicijskih dru\u0161tava.<\/p>\n\n\n\n U takvim situacijama nije dovoljno analizirati samo hrvatske propise. Potrebno je provjeriti porezne propise dr\u017eave u kojoj se imovina nalazi, kao i dr\u017eave porezne rezidentnosti nasljednika. U pojedinim slu\u010dajevima mogu postojati dodatne obveze prijave naslije\u0111ene imovine ili izvje\u0161tavanja nadle\u017enim poreznim tijelima.<\/p>\n\n\n\n U ve\u0107ini slu\u010dajeva porezni obveznici ne moraju samostalno dostavljati dokumentaciju Poreznoj upravi.Nakon \u0161to rje\u0161enje o naslje\u0111ivanju postane pravomo\u0107no, sudovi i javni bilje\u017enici elektroni\u010dkim putem dostavljaju potrebne podatke Poreznoj upravi.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, postoje situacije kada je porezni obveznik du\u017ean sam prijaviti stjecanje nekretnine. To se odnosi na slu\u010dajeve kada isprava o stjecanju nije donesena od strane suda ili javnog bilje\u017enika.<\/p>\n\n\n\n U tom slu\u010daju prijava se podnosi nadle\u017enoj ispostavi Porezne uprave u roku od 30 dana od dana nastanka isprave.<\/p>\n\n\n\n Va\u017eno je napomenuti da osobe koje ostvaruju zakonsko oslobo\u0111enje od pla\u0107anja poreza vi\u0161e u pravilu ne dobivaju posebno rje\u0161enje o oslobo\u0111enju, ve\u0107 Porezna uprava donosi rje\u0161enje samo kada utvr\u0111uje poreznu obvezu.<\/p>\n\n\n\n Iako se velik dio postupka provodi slu\u017ebenim putem, preporu\u010duje se unaprijed pripremiti dokupravomo\u0107no rje\u0161enje o naslje\u0111ivanju<\/p>\n\n\n\nKada se porez na naslije\u0111enu nekretninu ne pla\u0107a?<\/strong><\/h1>\n\n\n\n
Naslje\u0111ivanje gotovine, nov\u010dane tra\u017ebine, vrijednosnog papira i pokretnine<\/strong><\/h1>\n\n\n\n
\n
Na \u0161to posebno treba obratiti pozornost?<\/strong><\/h1>\n\n\n\n
Me\u0111unarodni elementi mogu zna\u010dajno utjecati na porezni tretman<\/strong><\/h1>\n\n\n\n
\u0160to je potrebno prijaviti Poreznoj upravi?<\/strong><\/h1>\n\n\n\n
Koju dokumentaciju je dobro pripremiti?<\/strong><\/h1>\n\n\n\n
\n