{"id":6709,"date":"2021-08-18T11:30:36","date_gmt":"2021-08-18T11:30:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.coneo.hr\/hr\/?p=2417"},"modified":"2021-08-18T11:30:36","modified_gmt":"2021-08-18T11:30:36","slug":"godisnji-odmor-radnika-zastita-zdravlja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.coneo.hr\/hr\/blog\/uncategorized-hr\/godisnji-odmor-radnika-zastita-zdravlja\/","title":{"rendered":"GODI\u0160NJI ODMOR RADNIKA – Mjera za\u0161tite zdravlja i zadovoljstva"},"content":{"rendered":"

POREME\u0106AJ DEFICITA ODMORA<\/strong><\/p>\n

Nije velika tajna kako je \u010dovjeku za uravnote\u017een \u017eivot potreban kvalitetan godi\u0161nji odmor, no ovaj segment ljudskog zdravlja \u010desto se zanemaruje. Provedeno je mnogo istra\u017eivanja koja se bave radom i u\u010dinkom, me\u0111utim malo je onih koji se bave temom godi\u0161njih odmora kao takvih. Bez obzira na koli\u010dinu, rezultati takvih istra\u017eivanja su raznoliki, a da se zaklju\u010diti kako je ljudima veoma bitan rad i manje se dana provodi na godi\u0161njem odmoru nego bi se stvarno trebalo. Dokazuju li nam rezultati istra\u017eivanja uistinu da ljudi uistinu vole raditi, ili ih pak posao prisiljava da se ne odmore dovoljno?<\/p>\n

Ameri\u010dki autor Joe Robinson<\/strong> fenomen odricanja od godi\u0161njeg odmora u svojoj knjizi \u201eRadi da bi \u017eivio\u201c nazvao je \u201eporeme\u0107ajem deficita odmora<\/strong>\u201c, dok je u Japanu ovaj fenomen poznat pod imenom kar\u014dshi<\/em> – \u201esmrt od prekomjernog rada<\/strong>\u201c.<\/p>\n

Pravo radnika na pla\u0107eni godi\u0161nji odmor u trajanju od minimalno od \u010detiri tjedna godi\u0161nje<\/strong> propisano je Zakonom o radu, Kolektivnim Ugovorom, Pravilnikom o radu ili Ugovorom o radu, a broj dana godi\u0161njeg odmora utvr\u0111uje se ovisno o rasporedu radnog vremena radnika \u2013 brojem radnih dana u tjednu. Iako u Hrvatskoj imamo solidan broj dana godi\u0161njeg odmora godi\u0161nji se \u010desto skra\u0107uje, uskra\u0107uje ili preska\u010de, a dodatan izazov predstavlja i stalna on-line dostupnost i nemogu\u0107nost da se isklju\u010dimo iz poslovnih zbivanja, te postaje sve ve\u0107i izazov oti\u0107i na zaslu\u017eeni godi\u0161nji odmor i napuniti baterije.<\/p>\n

Kako god bilo, godi\u0161nji odmor klju\u010dan je za na\u0161u produktivnost<\/strong>, radni elan<\/strong>, zadovoljstvo<\/strong> i mentalno zdravlje<\/strong> \u2013 evo i za\u0161to.<\/p>\n

GODI\u0160NJI ODMOR VA\u017dAN JE ZA ZDRAVLJE<\/strong><\/p>\n

Neovisno o vrsti posla koji radnik obavlja, radni stres javlja se kod velikog postotka ljudi, a obzirom na prepreke i psiholo\u0161ke kapacitete izdr\u017eljivosti, odmor je nu\u017ean<\/strong> kako se ne bi dogodio \u201eburnout<\/strong>\u201c zaposlenika, koji je posljedica akumuliranog umora<\/strong>.<\/p>\n

Umor je popratna pojava svake \u010dovjekove radnje koja utje\u010de na njegovu radnu produktivnost i koncentraciju te negativno utje\u010de na stav prema radu, a mo\u017ee biti psihi\u010dki, kao posljedica intelektualnog rada, ili fizi\u010dki, kao posljedica fizi\u010dkog optere\u0107enja. Obzirom na brzinu nastajanja razlikujemo akutni<\/strong> i kroni\u010dni umor<\/strong>, dok je prve znake umora te\u0161ko primijetiti pa se u ve\u0107ini slu\u010dajeva znakovi umora nagomilavaju i na povr\u0161inu izlaze tek nakon duljeg vremena \u2013 kad je ve\u0107 prekasno.<\/p>\n

Glavne odrednice umora su kompleksne promjene sredi\u0161njeg \u017eiv\u010danog sustava koje reguliraju funkcionalno stanje cijelog organizma stoga je bitno preduhitriti umor ili ga presje\u0107i ve\u0107 s pojavom prvih znakova. Ako primijetite opadanje kriti\u010dnosti u radu<\/strong>, nemogu\u0107nost koncentracije<\/strong>, nagle promjene pona\u0161anja i raspolo\u017eenja<\/strong> (razdra\u017eljivost, sukobi s osobama iz okoline) \u2013 vrijeme je za odmor, i to pod hitno<\/strong>.<\/p>\n

Tako\u0111er, do umora vrlo \u010desto dovode neprekidni prekovremeni sati<\/strong>, od \u010dega se radnik brani \u010de\u0161\u0107im prekidima i sporijim tempom rada \u0161to utje\u010de na njegovu produktivnost koja je tada vrlo niska dok je energetska potro\u0161nja sve ve\u0107a. Zbog toga se ne preporu\u010duje prekovremeni rad jer neminovno vodi do iscrpljivanja organizma. Ra\u010dunica je jasna: Umoran i iscrpljen radnik ne pogoduje ni radniku ni poslodavcu. <\/strong><\/p>\n

OD UMORA DO ODMORA U MINIMALNO TRI TJEDNA <\/strong><\/p>\n

Poslodavci od zaposlenika vrlo \u010desto o\u010dekuju da se unutar dva tjedna o\u010diste od stresa koji su akumulirali \u00a0\u010ditavu godinu pa ve\u0107 i sama o\u010dekivanja stvaraju bojazan i optere\u0107enje ho\u0107e li se uspjeti kvalitetno odmoriti. Istra\u017eivanja su pokazala kako je potrebno minimalno tri tjedna <\/strong>godi\u0161njeg odmora u kontinuitetu kako bi se \u010dovjek istinski odmorio, dok je preporuka HZZJ-a minimalno 10 dana<\/strong>. Ovdje posebno treba imati na umu kako se ne mo\u017ee u jednom danu prebaciti iz odmora u puni radni pogon pa je i u tom slu\u010daju potrebno odre\u0111eno vrijeme prilagodbe.<\/p>\n

Svega 20% zaposlenika<\/strong> aktivno odmara ne vode\u0107i ra\u010duna o radnim zadacima dok je ve\u0107ina je i dalje optere\u0107ena poslom i taj psiholo\u0161ki teret kontinuirano nose sa sobom. Odmor je potreban svima i bez obzira na prirodu posla ili ljubav prema profesiji \u2013 zanimanju, iako istra\u017eivanja pokazuju da u godi\u0161njem odmoru najvi\u0161e u\u017eivaju oni koji svoj posao vole obavljati, jer ako zaposlenik ne u\u017eiva u poslu u kojem radi, malo je vjerojatno da \u0107e u\u017eivati na godi\u0161njem odmoru te se psihi\u010dki i fizi\u010dki odmoriti.<\/p>\n

No, voljeli svoj posao ili ne, kvalitetan i pravovremeni odmor u\u010dinit \u0107e da ga volite jo\u0161 i vi\u0161e ili ga obavljate s manje gr\u010da i nezadovoljstva.<\/p>\n

UMIJE\u0106E ODMARANJA <\/strong><\/p>\n

Ve\u0107ina \u0107e se slo\u017eiti kako se te\u0161ko u potpunosti isklju\u010diti iz poslovnih zbivanja za vrijeme godi\u0161njeg odmora, a tome nikako ne pridonose \u010dari moderne tehnologije pa \u0107e vas \u0161ef, ako to \u017eeli, vrlo lako prona\u0107i i na pla\u017ei, iako ni ti nije najve\u0107i problem \u2013 najve\u0107i je problem nau\u010diti odmarati<\/strong>.<\/p>\n

Puno nas u\u010de kako kvalitetno raditi ali malo je pa\u017enje posve\u0107eno onome \u0161to je presudno za radnu produktivnost a to je kvalitetno odmoriti. Istra\u017eivanja upu\u0107uju na visoku stopu svezi promi\u0161ljanja o poslu dok je zaposlenik na godi\u0161njem odmoru. Ve\u0107ina zaposlenika, \u010dak 79%<\/strong>, za vrijeme godi\u0161njeg barem ponekad razmi\u0161ljanja o poslu, a njih 59% odradi dio poslovnih obveza dok su na godi\u0161njem odmoru ili barem provjeravaju s kolegama kakva je situacija. Utje\u0161no je kako polovica ispitanika nema nikakve strahove svezi vra\u0107anja na posao i \u0161to se ti\u010de posla op\u0107enito, a samo 20% njih razmi\u0161lja radi li njihova zamjena zadatke koje treba.<\/p>\n

LEISURE-SICKNESS-SYNDROM<\/strong><\/p>\n

U odre\u0111enim situacijama sam odlazak na godi\u0161nji mo\u017ee prouzro\u010diti kontraefekt te uzrokovati vi\u0161e stresa nego opu\u0161tanja, a isto utje\u010de i na ostala podru\u010dja \u017eivota – zdravstveni problemi i naru\u0161avanje odnosa s obitelji, prijateljima te kolegama. Mnogi se osje\u0107aju lo\u0161e prije odlaska na godi\u0161nji odmor ili prije po\u010detka praznika, a 2001. ta je pojava dobila i slu\u017ebeno ime \u201eleisure-sickness-syndrom<\/strong>” (bolesti slobodnog vremena), pa ako se vikendom ili za vrijeme godi\u0161njeg odmora borite s nesanicom<\/strong>, glavoboljom<\/strong> ili neobja\u0161njivim umorom<\/strong> vjerojatno bolujete od ove bolesti nove ere.<\/p>\n

Klju\u010dno je dakle nau\u010diti kvalitetno odmoriti, a kako bismo to postigli bitno je dobro pripremiti teren<\/strong> \u2013 obaviti sve aktivnosti koje \u0107e vam pomo\u0107i da se stvarno isklju\u010dite iz svih poslovnih procesa.<\/p>\n

Evo nekoliko savjeta:<\/p>\n