Minimalna pla\u0107a u Hrvatskoj od 2019. godine porasla je za \u010dak 92 %, \u0161to je znatno iznad stope inflacije, rasta BDP-a i produktivnosti. Iako ovo pove\u0107anje osigurava pobolj\u0161anje \u017eivotnog standarda radnika s najni\u017eim primanjima, donosi i izazove u pogledu konkurentnosti i stabilnosti gospodarstva. U nastavku analiziramo utjecaj brzog rasta minimalne pla\u0107e na hrvatsko tr\u017ei\u0161te rada i gospodarstvo te iznosimo prijedloge za daljnji razvoj ove politike.<\/p>\n\n\n\n
Rekordni rast minimalne pla\u0107e<\/strong><\/p>\n\n\n\n Minimalna pla\u0107a u Hrvatskoj porasla je dvostruko br\u017ee od prosjeka EU u posljednje tri godine (14 % prema 7 %). Iako je pobolj\u0161anje realne kupovne mo\u0107i za 11 % u 2024. godini jedno od najve\u0107ih u Europskoj uniji, takav brzi rast pla\u0107a, prema analizi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), nosi sa sobom i odre\u0111ene rizike. Naime, pove\u0107anje minimalca koje nije pra\u0107eno rastom produktivnosti mo\u017ee dovesti do pove\u0107anja inflatornih pritisaka te smanjiti konkurentnost sektora u kojima je rad intenzivan i gdje je tro\u0161ak rada klju\u010dan element.<\/p>\n\n\n\n Utjecaj na javni i privatni sektor<\/strong><\/p>\n\n\n\n HUP isti\u010de da su rekordna pove\u0107anja pla\u0107a zaposlenika u op\u0107oj dr\u017eavi ove godine pridonijela rastu tro\u0161kova rada na razini cijelog gospodarstva, no nisu bila povezana s reformama javne uprave ili rastom produktivnosti. Dok privatni sektor temelji pove\u0107anja pla\u0107a na rezultatima poslovanja i u\u010dinku zaposlenika, u javnom sektoru rast pla\u0107a primijenjen je ravnomjerno na sve, bez obzira na individualnu u\u010dinkovitost. Posljedica toga je pove\u0107anje mase pla\u0107a u op\u0107oj dr\u017eavi na 13 % BDP-a, dok je prethodne godine taj udio iznosio 11,5 %, \u010dime se Hrvatska svrstala na drugo mjesto u EU, odmah iza Danske.<\/p>\n\n\n\n Pove\u0107anja u javnom sektoru \u2013 prijetnja inflaciji?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nastavak sna\u017enog rasta pla\u0107a u javnom sektoru koji prema\u0161uje rast u privatnom sektoru mo\u017ee negativno utjecati na inflaciju i tr\u017ei\u0161te rada. Prema preporukama HUP-a, kako bi se o\u010duvala ekonomska stabilnost, bruto pla\u0107e ne bi smjele rasti iznad stope ciljane inflacije (oko 2%) i produktivnosti po radnom satu (2-3 %). Bez reforme dr\u017eavne administracije u smjeru racionalizacije i pobolj\u0161anja u\u010dinkovitosti, rast pla\u0107a iznad tih granica mogao bi rezultirati gubitkom konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.<\/p>\n\n\n\n U\u010dinak na sektore s visokim udjelom tro\u0161ka rada<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sektorima poput proizvodnje tekstila, odje\u0107e i obu\u0107e, gdje tro\u0161ak rada \u010dini vi\u0161e od 80 % ukupnih tro\u0161kova, rast minimalne pla\u0107e posebno predstavlja izazov. U takvim djelatnostima ve\u0107 je zabilje\u017een pad radnih mjesta, a dodatni rast tro\u0161kova rada mo\u017ee samo produbiti te probleme. S druge strane, iako turizam bilje\u017ei rast cijena prema potro\u0161a\u010dima, EBITDA mar\u017ea turisti\u010dkih tvrtki pala je s 22,1 % u 2022. godini na 17,7 % u 2023., \u0161to je ni\u017ee od razine iz 2019. godine. Administrativno pove\u0107anje minimalne pla\u0107e moglo bi dodatno naru\u0161iti mar\u017ee u sektoru te ugroziti investicije potrebne za odr\u017eivu konkurentnost.<\/p>\n\n\n\n Potreba za transparentnijom politikom minimalnih pla\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n HUP predla\u017ee uvo\u0111enje transparentne formule za odre\u0111ivanje minimalne pla\u0107e koja bi uzimala u obzir produktivnost nacionalnog gospodarstva. To bi omogu\u0107ilo poslovnom sektoru bolje planiranje tro\u0161kova rada na srednji i dugi rok, te stvorilo jasnije i odr\u017eivije kriterije za daljnja pove\u0107anja pla\u0107a. Sli\u010dne prakse ve\u0107 postoje u nekim dr\u017eavama EU, kao \u0161to su Njema\u010dka i balti\u010dke zemlje, gdje se minimalna pla\u0107a odre\u0111uje prema specifi\u010dnim gospodarskim parametrima, poput izvoza i produktivnosti.<\/p>\n\n\n\n Pove\u0107anje minimalne pla\u0107e \u2013 izme\u0111u socijalne sigurnosti i ekonomske odr\u017eivosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n Cilj pove\u0107anja minimalne pla\u0107e je osigurati osnovni \u017eivotni standard radnicima s najni\u017eim primanjima. No, ako se pove\u0107anja ne temelje na rastu produktivnosti, dugoro\u010dno \u0107e stvoriti pritisak na inflaciju i smanjiti konkurentnost hrvatskih poduze\u0107a. Va\u017eno je balansirati izme\u0111u socijalne sigurnosti i ekonomske odr\u017eivosti kako bi se dugoro\u010dno o\u010duvala stabilnost tr\u017ei\u0161ta rada i gospodarstva u cjelini.<\/p>\n\n\n\n Transparentnija i odr\u017eivija politika minimalnih pla\u0107a, koja uzima u obzir produktivnost i specifi\u010dnosti tr\u017ei\u0161ta, mogla bi pru\u017eiti rje\u0161enje za mnoge izazove s kojima se trenutno suo\u010dava hrvatsko gospodarstvo.<\/p>\n\n\n\n U dinami\u010dnom gospodarskom okru\u017eenju, klju\u010dno je pravovremeno planiranje i prilagodba poslovnih strategija. Confida tim stru\u010dnjaka stoji vam na raspolaganju za savjetovanje i podr\u0161ku u financijskom planiranju, optimizaciji tro\u0161kova rada i osiguravanju dugoro\u010dne stabilnosti va\u0161eg poslovanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Minimalna pla\u0107a u Hrvatskoj od 2019. godine porasla je za \u010dak 92 %, \u0161to je znatno iznad stope inflacije, rasta BDP-a i produktivnosti. Iako ovo pove\u0107anje osigurava pobolj\u0161anje \u017eivotnog standarda radnika s najni\u017eim primanjima, donosi i izazove u pogledu konkurentnosti i stabilnosti gospodarstva. U nastavku analiziramo utjecaj brzog rasta minimalne pla\u0107e na hrvatsko tr\u017ei\u0161te rada […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":9394,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_eb_attr":"","footnotes":""},"categories":[72],"tags":[],"yoast_head":"\n