Ministarstvo financija objavilo je Nacrt prijedloga izmjena Zakona o porezu na dobit, i on donosi jednu, ali vrlo značajnu novost. Ako je vaše poduzeće u 2026. poslovalo bolje nego u prethodne tri godine, vrijeme je da ovaj Nacrt provjerite pobliže. U nastavku donosimo pregled onoga što je do sada poznato, i, još važnije, što biste trebali napraviti već sada.
O čemu je zapravo riječ?
U sklopu Mjera antiinflacijske politike koje je Vlada predstavila 28. svibnja 2026., Ministarstvo financija uputilo je u javno savjetovanje Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit. Savjetovanje je trajalo od 31. srpnja do 30. kolovoza 2026.
Za razliku od ostalih poreznih izmjena iz istog paketa – koje pogađaju paušalne obrtnike, umirovljenike i sustav PDV-a, a stupaju na snagu tek 1. siječnja 2027. – ova mjera ide brže i ide dublje. Zakon bi stupio na snagu već osmog dana od objave u Narodnim novinama, s primjenom na cijelu 2026. poslovnu godinu. Drugim riječima: retroaktivno, i to odmah.
Što se točno mijenja u zakonu?
Zakon o porezu na dobit zadržava postojeće stope od 10% i 18% – one se sele iz dosadašnjeg čl. 28. u novi čl. 27.a. Na njihovo mjesto dolazi potpuno nova odredba: porez na dobitak na prekomjernu profitnu maržu, po stopi od čak 50%.
Vlada je jasna oko motiva: ne radi se o mjeri za punjenje proračuna, nego o pokušaju da se spriječi neopravdano podizanje cijena u trenutku pojačanih inflacijskih pritisaka.
Tko je u zoni rizika?
Mjera se odnosi isključivo na poduzetnike koji istovremeno ispunjavaju oba sljedeća uvjeta:
- prema Zakonu o računovodstvu se u 2026. smatraju srednjim ili velikim poduzetnikom (kriteriji: neto prihodi, aktiva, broj zaposlenih), i
- više od 50% ukupnih prihoda ostvaruju na području Hrvatske.
Dobra vijest za novoosnovane tvrtke: ako u 2026. podnosite prvu prijavu poreza na dobitak, ova vas se mjera ne tiče. Loša vijest za one koji su nastali odvajanjem ili podjelom postojećeg društva – na njih se izuzeće ne odnosi. Za tvrtke koje prolaze kroz statusne promjene ili mijenjaju porezno razdoblje, Nacrt najavljuje posebna pravila, detalje očekujemo u budućem Pravilniku.
Kako se izračunava “prekomjerna” marža?
Ovo je dio koji zaslužuje vašu punu pažnju, jer je izračun sve samo ne trivijalan.
Vaša profitna marža za 2026. uspoređuje se s prosjekom marži iz 2023., 2024. i 2025. Ako je dobit ostvarena samo u dvije od te tri godine, u obzir ide ona s višom maržom, što je povoljnije rješenje za vas. Za slučaj kad dobit nije ostvarena ni u jednoj od tri godine, Nacrt trenutačno ne propisuje metodologiju izračuna, te to će vjerojatno tek urediti budući Pravilnik.
Ako je marža u 2026. veća od tog prosjeka za više od 15%, razlika se oporezuje. Tu se, doduše, krije jedna nezgodna nejasnoća: tekst Nacrta može se čitati na dva načina: ili se prosjek množi s 1,15 (blaža varijanta), ili mu se jednostavno dodaje 15 postotnih bodova (znatno stroža varijanta). Kod prosječne marže od 8%, razlika između ta dva tumačenja je ogromna: prag od 9,2% naspram praga od 23%. Očekujemo da će ovo razjasniti budući Pravilnik, ali do tada, preporučujemo da u svoje projekcije uključite oba scenarija.
Na razliku iznad praga primjenjuje se stopa od 50%, uz umanjenje kako se isti dio dobiti ne bi oporezivao dvaput.
Što se NE računa u maržu?
Ne mora vas svaki dobar poslovni potez ili jednokratni događaj gurnuti u zonu oporezivanja. Iz izračuna se izuzimaju, među ostalim:
- dividende i udjeli u dobiti,
- prihodi od otpisa dugova u stečajnim postupcima,
- prihodi ostvareni prodajom imovine u stečajnom postupku radi namirenja vjerovnika,
- naknade štete dosuđene na sudu,
- financijski prihodi i rashodi (osim kod financijskog sektora),
- amortizacija dugotrajne imovine korištene u proizvodnji i pružanju usluga,
- realizirani i nerealizirani učinci od financijske imovine,
- učinci statusnih promjena te prihodi i rashodi inozemnih poslovnih jedinica,
- dobit ili gubitak od prodaje dugotrajne imovine, dionica i udjela (potonje samo kod udjela većih od 10%).
Važno upozorenje: izuzeće za prodaju imovine, dionica i udjela vrijedi samo za transakcije provedene do 30. lipnja 2026. Nakon toga se takve transakcije više neće moći koristiti za “ublažavanje” porezne osnovice. Vlada je ovim datumom htjela spriječiti da se izračun umjetno namješta poslovima s povezanim osobama.
Rokovi koje ne smijete propustiti
- Porez se prijavljuje na posebnom obrascu, uz redovnu prijavu poreza na dobitak.
- Dospijeva istog dana kao i redovni porez na dobit za 2026.
- Detalje izračuna, obrasca i uplatnog računa propisat će Pravilnik o porezu na dobit, najkasnije 90 dana nakon stupanja zakona na snagu.
- Ako ne utvrdite poreznu osnovicu kako treba, zakon predviđa i prekršajnu odredbu.
Što ovo znači za vas, konkretno?
Ako ste srednje ili veliko poduzeće koje je 2026. poslovalo iznadprosječno dobro – sada je trenutak za akciju, ne za čekanje na konačan tekst zakona. Preporučujemo:
- Izračunajte svoju referentnu (prosječnu) profitnu maržu za 2023.- 2025.
- Projicirajte maržu za cijelu 2026. i provjerite koliko ste blizu praga od 15%, u oba moguća tumačenja.
- Pregledajte koje stavke iz vašeg poslovanja potpadaju pod izuzeća (prodaja imovine, dividende, amortizacija, itd.)
- Ako planirate prodaju dugotrajne imovine, dionica ili udjela, provjerite datum transakcije u odnosu na rok 30. lipnja 2026.
- Pratite objavu Pravilnika o porezu na dobit – on će razriješiti ključne nejasnoće oko izračuna.
Trebate drugo mišljenje?
Riječ je o nacrtu koji je tek prošao javno savjetovanje – konačan tekst, krug obveznika i detalji izračuna još se mogu promijeniti u Hrvatskom saboru. Upravo zato preliminarnu procjenu utjecaja ove mjere na vaše poslovanje ima smisla napraviti već sada, dok još ima vremena za prilagodbu. Javite nam se i prođimo zajedno kroz vaše brojke.
